Japanski znanstvenici predvođeni dr. Hiroshijem Kawamotom stvorili su novu vrstu T-limfocita za koju vjeruju da će u skoroj budućnosti učinkovito ubijati stanice raka. Tim su otkrićem japanski znanstvenici premostili jedan od najvećih problema koji se javljao u prijašnjim pokušajima ubijanja raka imunostimulacijom – produžili su životni vijek laboratorijski stvorenih T-limfocita i time im \"dali\" mogućnost da imaju vremena ubiti rak.
Pretvaranje stanice
Kako bi to postigli, znanstvenici su najprije izolirali zrele ljudske T-stanice te ih laboratorijski \"pretvorili\" u pluripotentne matične stanice, dakle one koje imaju sposobnost samoobnavljanja i izrastanja, a iz kojih inače nastaju sve vrste stanica. Potom su te matične stanice, prenosi magazin Cell Stem Cell, ponovno transformirali u T-limfocite koji imaju svojstvo ubijanja raka. Sljedeći je korak, najavljuju Japanci, ubrizgavanje ovih stanica u organizam da bi utvrdili mogu li one, osim što žive dulje, točno prepoznati stanice raka i ubijati zloćudno, ali ne i zdravo tkivo.
Prema riječima prof. Stjepka Pleštine, pročelnika Onkologije u KBC-u Zagreb, uz kratak životni vijek laboratorijski stvorenih T-stanica, tu je i problem njihove mogućnosti razlikovanja zloćudnih od zdravih stanica te sposobnost umnažanja.
– Sva svjetska istraživanja koja su išla u smjeru imunostimulacija, kao i ona rađena na Institutu Ruđer Bošković i u KBC-u Zagreb, nikada nisu izašla iz laboratorija – kazao je prof. Pleština. Mala je korist, objašnjava, ako se čovjeku ubrizgaju T-limfociti koji se, osim što dugo žive, u organizmu ne mogu dovoljno brzo umnožavati ili ako uz bolesno uništavaju i zdravo tkivo.
– Najviše je takvih istraživanja rađeno radi liječenja raka bronhija i metastatskog melanoma. Nije bilo uspjeha – istaknuo je prof. Pleština.
Blokada puteva
I kada bi terapija imala smisla, u ovoj fazi istraživanja ona bi, kaže, bila dovoljna samo za tumore u početnim fazama, no ne i za pacijente koji imaju metastaze.
– Postoji registrirani lijek za metastatski melanom – ipilimumab, koji funkcionira na principu imunostimulacije, no u kliničkoj praksi on kod pacijenata ima vrlo slab i odgođen učinak – istaknuo je prof. Pleština i dodao da kod ove vrste karcinoma lijek treba djelovati jako brzo jer je životni vijek oboljelih od tako agresivnih vrsta raka kratak.
Budućnost u liječenju raka, smatra prof. Pleština, ne leži ni u citostaticima koji uništavaju i zdrave i bolesne stanice ljudskog organizma ni u imunostimulaciji koja očito ima svoja ograničenja, već u razumijevanju metaboličkih procesa zloćudnih stanica.
– Ako zamislimo da je zloćudna bolest tramvaj koji najkraćim putem želi doći od početne do krajnje stanice, njegovo stizanje na cilj možemo produljiti tako što mu prepriječimo taj put. Time smo produljili životni vijek pacijentu – objasnio je liječnik. Ključ lijeka protiv raka, smatra, leži u tome da se otkriju svi takvi metabolički procesi da bi se onda malignim stanicama blokirali svi putevi do cilja. Na takvom principu, kaže, djeluju lijekovi koji su i ušli u kliničku praksu.
>> Rak dojke: Pregledom spriječite najzloćudniju bolest u žena
